Izdao Sam Samog Sebe
Download === https://urllio.com/2tkNUZ
Ja sam sanjao samog sebe kako sviram gitaru u nekom klubu i gledao sam se na pozornici i iznad glave mi je letila bubamara koja je svirala violinu i u tom trenutku prišao mi je Japanac koji me upitao : tko je ovaj super lik na pozornici Ja sam mu rekao : to ti je Miki Solus.
U poslednje vreme o Stefanu Cvijoviću Cviji se dosta priča, što zbog njegovih dueta, što zbog broja pregleda na YouTubeu, što zbog devojčica koje ga opsedaju. U razgovoru za Tracara.com Cvija kaže da nije izdao rep, otkriva u čemu je tajna uspeha njegovih dueta, govori o svojoj autobiografiji, koju priprema, kao i navalentnim obožavateljkama.
Nikada sebe nisam predstavljao striktno kao repera. Jako mi je glupo kada vidim ljude koji su me pljuvali kada sam na primer uradio pesmu sa Darom, a sada rade slično, odnosno gore, jer nikada ne možeš kopijom prestići original. Nikada nisam mogao da budem u masi, bilo čime da sam se bavio, želeo sam više i drugačije. To mi je dovelo do toga da moje ime ne vade iz usta, ti reperi.
Glupo je podizati gledanost preko programa i sličnih stvari. To je najlakše, ali onda dobijate totalno lažnu sliku. Meni na primer YouTube pregledi služe da vidim kako je koja moja pesma gde prošla. Da znam da li se sluša i da li treba uopšte da je izvodim na nastupima. Zašto bih pumpao svoju gledanost onda Da lažem samog sebe i ispalim se pred ko zna koliko ljudi Ne. Ali znam da veliki broj kolega to radi. Veliki broj onih koji na drugi način ne mogu da bace oko na sebe.
Imao sam period u kome mi nimalo nije bilo lako, što je i normalno kad nekog voliš i maštaš da sa nekim provedeš ceo život. Naravno, sve prođe, kao i vreme. Kada prestaneš da idealizuješ stvari, okreneš se i vidiš koliko zaista vrediš i koliko imaš lep život. Kada shvatiš da ne treba da patiš, jer je neko tamo izgubio nekog ko je voleo, a ne ja, onda raskid više ne postoji, nego sloboda. Hvala Bogu, imam prave i iskrene prijatelje oko sebe, koji su bili uz mene. Uglavnom se družim sa starijim osobama, koji imaju više iskustva od mene, i tu su da mi savetima pomognu. Trenutno sam emotivno ispunjen, to mogu samo da kažem.
Neka me dočekaju, ja to ne radim da bih profitirao ili ne znam šta. Kritika će biti, navikao sam zbog muzike. Ja ne pišem zbog prestiža, već zbog neke slike sebe koju nosim i želim da pokažem.
Biron: Poslije vašeg lirskog razdoblja, napisali ste teorijsku knjigu Umjetnost romana. Vjerujete li u budućnost romanaKundera: Tokom cijele svoje povijesti, roman je bio osporavan, i to od strane svojih najvećih stvaralaca. Da roman sam sebe osporava, to već spada u njegovu tradiciju. Fatalista Žak Denisa Diderota je neprekidna persiflaža romanesknog žanra i ujedno jedan od najvećih romana. To je znakovito: roman je jedini umjetnički žanr koji je sposoban za samoironiju. Émile Zola je prezirao roman i nije htio da svoje knjige smatra romanima. U XX vijeku svi pričaju o romanu u vidu nekrologa: nadrealisti, ruska avangarda, Malraux, koji je tvrdio da je roman mrtav otkako više ne piše romane itd.
Moram reći da ja manje-više poznajem kraj svojih romana. To je muzički način razmišljanja. Moj prvi koncept romana uvijek sadrži raspodjelu proporcija. Počinjući s pisanjem Šale, znao sam na primjer, od samog starta, da će roman biti podijeljen na sedam dijelova, pri čemu će prvi, treći i peti dio ispripovijedati glavni lik Ludvik, dok će drugi, četvrti i šesti voditi drugi likovi, a sedmi, polifonični, poteći će iz usta tri lika istodobno. Ideja konstrukcije za mene je fiksna ideja, ne racionalna računica, već prije opsesija koja dolazi iz podsvijesti. Gledajte: Život je drugdje ustrojen je na gotovo identičan način. Takođe je podijeljen na sedam dijelova. Prvi, treći i peti su duga epska poglavlja koja iznose život glavnog lika, drugi, četvrti i šesti su interludiji, a sedmi je opet jedna polifonična montaža.
Ja nikada i nikog nijesam izdao, zato mi je čast biti kandidat za predsjednika Crne Gore, i želim vam obećati da ću se svim snagama truditi da budem dostojan predsjednik Crne Gore. Narodni predsjednik, jer vi na ovim izborima birate jednog da bi taj jedan predstavljao sve vas, poručio je sa konvencije u Pljevljima predsjedničko kandidat Demokrata Aleksa Bečić.
Ako govorimo o postupcima u kojima čovjek ne samo da sebi, recimo, koristi, nego se i povlači iz našeg odnosa s njim, na neki način nas iznevjerava, ovdje se svakako moramo sjetiti dvije evanđeoske situacije - izdaje Jude i nijekanja Apostol Petar . U slučaju apostola Petra, to je slabost koja ga je obuzela kao rezultat kolosalnog šoka. Pred njegovim očima Gospodin je liječio neizlječivo bolesne, izgonio demone, hodao po vodi - i odjednom su Ga stražari uzeli i vukli, a Petar je shvatio da će sve to završiti nepravednim sudom i ubojstvom. Znamo da apostol Petar nije bio kukavica i kukavica: ne samo da je volio Krista - bio je spreman umrijeti za Njega, napao je stražare, shvatio je da može biti ubijen na licu mjesta. I tek kad više nije mogao ništa učiniti, staviti, po naredbi Spasitelja, mač u korice, obuze ga slabost i očaj. I Gospodin to odricanje nije uzeo kao izdaju, samo je sam Petar sebe krivio za to do kraja života.
Vidi se koliko se razlikovalo ponašanje apostola Petra i ponašanje Adama za vrijeme otpadništva od Boga: jedan, vidjevši svoju golotinju i postiđen, sakri se u grmlje, a drugi, vidjevši golotinju svoje duše i budući stideći se toga, ipak je otišao prema Bogu. Boljelo ga je, bilo mu je teško, ali drugog puta za njega nije bilo: shvatio je da, ma kako sebe krivio, nema nikoga osim Krista. I to je, mnogo prije nego što je došlo do odricanja, bilo utjelovljeno u divne riječi kojega se, čini mi se, svaki vjernik treba stalno sjećati: Gospodine! Kome da idemo imate glagole život vječni(Ivan 6:68). Općenito, zato dobiva oproštenje - čak i prije nego što ga ima vremena zamoliti - jer, osjećajući se nedostojnim biti u Kristovoj blizini, on ipak u sebi nalazi snagu i odlučnost da ustane i bude Njegov apostol. I Gospodin odgovara na taj unutarnji pokret, pruža mu svoju ruku.
Zapravo, možete samo izdati sebe, svoje interese, svoje želje, svoje namjere, svoj Ego. Izdaja vlastitog ega uzrokuje unutarnji sukob, a blokira ga osoba čak i za samoraspravu. Uvijek je lakše i sigurnije drugoga proglasiti izdajnikom, svu krivnju prebaciti na njega, nego samome sebi priznati da je sam sebe izdao.
Od djetinjstva su nas učili da su sve ceste svijeta otvorene za \"naj-naj\". Da ih se očekuje raširenih ruku u svakom timu, u bilo kojoj organizaciji. I ljudi se trude, daju sve od sebe, ali sva ta prtljaga ne donosi sreću. \"Funkcionalno\" nikoga neće iznenaditi.
I smeta činjenica da smo jednom već izdali svoj Ego. A ako smo to učinili više puta, onda se iz podsvjesnog straha da će drugi saznati za to i odmah shvatiti našu izdaju, ponašamo u skladu s tim. Odnosno, oko sebe biramo takve ljude čiji je ego nabijen čak i više od našeg. Ili bolje rečeno, ne biramo sami, već se okolnosti stječu tako da komuniciramo s takvim ljudima, iako bismo željeli komunicirati sa sasvim drugim ljudima. Možemo se žaliti na njihovu glupost, uskogrudnost i željeti više. Ali spoznaja o izdaji našeg Ega i strah da će se ta izdaja otkriti neće nam dopustiti da komuniciramo s dostojnijim ljudima.
A kada se čovjek fokusira na sebe, onda vrlo brzo dolazi do spoznaje da svatko ima pravo na SVOJE interese, često različite od svojih interesa. Ali to ga čini zanimljivijim za život, jer će se vlastiti Ego uvijek dogovoriti već iz pozicije ravnopravnog s tuđim Egom. I tada se \"izdaja\" neće dogoditi.
Dijete počinje učiti biti sumnjičavo i kontrolirati, gubi sposobnost vjerovanja ljudima koji su mu najbliži... a time i samom sebi. I, već odrastajući, svakim danom nastavlja izdajati i varati samog sebe, prestajući čuti glas svoga srca, zanemarujući vlastite interese i potrebe. Nije uočljivo. U malim stvarima. Onako kako su ga učili. Način na koji je samostalno naučio odgovoriti na izdaju odraslih (kako bi preživio i spasio se): opravdavajući njihove postupke, žrtvujući se, izbjegavajući sukobe.
Punjenje želuca slatkoćom kada traži čašu vode. Slaganje kada želite viknuti \"NE!\". Zaboraviti uključiti glazbu kad želiš plesati. Izložiti se nepravednoj kritici ili obezvrijediti svaki svoj postupak. Radi ono što drugi žele. Slijedeći nečiji odabrani put. Beskrajno sumnjajući u izbor, u sebe, u sutra.
I sada stalna izdaja samog sebe postaje prirodna i poznata poput zraka. Osoba ne sluša svoje tijelo, svoje potrebe, ne vjeruje svojoj prirodi i gubi unutarnje smjernice, pokušavajući se uhvatiti za slamku vanjskog svijeta - mišljenja drugih ljudi, stereotipe društva, klišeje autoriteta.
Ali ovaj put je već bilo previše. Kazaljka na satu neumoljivo je išla naprijed, pokazujući da smo se trebali naći prije 30 minuta. Zamislite samo, da ne vidim mjesto sastanka, stajao bih na hladnom vjetru i nesebično ga čekao! Ogorčenost me preplavila poput vala i osjećao sam da si ne mogu dopustiti da se tako ponašam prema sebi. Odluka je došla sama od sebe - neću mu izaći u susret, tim više što mu se telefon nije javljao. Znao je točno zašto zovem. Ne ne i još jednom ne! Moram znati svoju vrijednost. Polako se odmičući od prozora, počela sam se skidati, skidati lijepe kovrče, koji se posebno za njega uvijao. I kad sam posljednjim pokretom ruke sprala šminku ugledala sam njega u izlogu. Nestrpljivo je pogledao s jedne na drugu stranu i pozvao me mobitel. U meni se digla cijela bura osjećaja, od ljutnje, ogorčenosti i iritacije do nevjerojatne nježnosti i želje da ga vidim. Prekinula sam njegove pozive, pokušavajući proći test samopoštovanja.
Želim apelirati na one djevojke i žene koje izdaju sebe zarad veze, zarad ljubavi i dobre budućnosti. Ovo je iluzija koja vam omogućuje da vjerujete u nemoguće i zbog koje patite. Sve dok ne otkrijete izvor ljubavi i samopoštovanja u sebi, ova veza je osuđena na propast, a vi ste osuđeni na suze i stalnu bol u duši. Neka vaša bolna veza bude poticaj za unutarnju transformaciju, za čišćenje vaše duše od nepotrebnih ljuski problema iz djetinjstva, od želje da zaradite ljubav. 59ce067264
https://www.jovialjupiters.com/forum/general-discussions/where-to-buy-a-good-dresser